1. Skip to Menu
  2. Skip to Content
  3. Skip to Footer>

Nekada pod nazivom Državna bolnica za tuberkulozu u Travniku...

"Osniva se Državna bolnica za tuberkulozu u Travniku." Ovako glasi ?lan 1. Uredbe Vlade Narodne Republike BiH objavljen u SI. listu NR BiH br. 36, 13.08.1947. godine. Ovo je završni ?in aktivnosti oko iznalženja lokacije, pogodnog objekta i njegove adaptacije i opremanja, kao i iznalaženja potrebnog kadra da bi se otvorila jedna stacionarna zdravstvena ustanova za lije?enje bolesnika oboljeih od tuberkuloze.

Od svoga početka (mart 1948) do 31. decembra 1962. godine, Bolnica zadržava svoj početni formalni naziv- Bolnica za tuberkulozu pluća u Travniku. Januara 1963. godine Bolnica se organizacijski pripaja općoj bolnici Travnik i djeluje pod nazivom Grudni odjel Opće bolnice Travnik. Tako ostaje do 31. decembra 1963. godine. Od 01. januara 1964. godine izvršena je integracija svih zdravstvenih ustanova u Travniku. Formiran je medicinski centar kojega su sačinjavale pojedine službe. U Antituberkuloznu službu svrstan je Grudni odjel i Antituberkulozni dispanzer. Godine 1974, reorganizacijom Medicinskog centra, Antituberkulozna služba (Grudni odjel i ATD) formira se u osnovnu organizaciju udruženog rada (OOUR) Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu sa dispanzerskom službom u okviru RO Medicinski centar Travnik. U ovakvoj organizacionoj šemi Bolnica je djelovala do 1983. godine, kada je Pneumoftiziološki dispanzer (prije ATD) pripojenOsnovnoj zdravstvenoj zaštiti Doma zdravlja, a Bolnica je nastavila rad pod nazivom OOUR Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu. Tako je trajalo do februara 1998, kada je Medicinski centar Travnik i formalno i stvarno prestao da postoji, a ova bolnica dobila novi službeni naziv: Javna ustanova, Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu Travnik.

 

RAZVOJ BOLNICE

Adaptacija i dogradnja postojećih i izgradnja novih objekata i infrastrukturnih sadržaja, povećanje posteljnog kapaciteta, . nabavka nove savremene medicinsko-tehničke opreme, obezbjedenje potrebnog stručnog medicinskog kadra, proširenje sadržaja i podizanje nivoa usluga, podizanja nivoa bolesničkog standarda i standarda zaposlenih u pojedinim vremenskim periodima i u pojedinim svojim segmentima, Bolnica je imala različit trend kretanja.

U vrijeme početka rada Bolnice, specijalista za plućne bolesti i tuberkulozu u BiH bilo je veoma malo, pa je Bolnica od samog početka angažirala specijaliste sa raznih strana, a nekoliko prvih godina i iz inostranstva (Čehoslovačka, Austrija, Njemačka). Tako je Bolnica na početku svog rada, zbog manjeg broja pacijenata koje je opsluživala, imala relativno dovoljan broj kadrova. (Na karju 1948, kako je već rečeno, bilo je 15 zdravstvenih radnika). Ipak, prvih petnaestak godinaa bio je karakterističan po jako izraženom nedostatku ljekarskog kadra. Ljekari koji su radili u Bolnici zadržavali su'se veoma kratko vrijeme. U tom razdobblju bilo je perioda kada Bolnica uopće nije imala stalnog ljekara specijalistu, pa su angažirani specijalisti iz Sarajeva i Kasindola da povremeno dolaze za obavljanje najnužnijih poslova i davanje uputa za postupke do sljedećeg njihovog dolaska.

Bolnica je otvorena u vrijeme kada je terapija pneumotoraksa bila vodeća, pa su se u operacionoj sali ove bolnice izvodile kaustike, torakoplastike i dr. Operacije je u početku izvodio dr Blomberg, a kasnije dr. Sunarić, dr Dujmušić, dr Otohal i dr.

Pedesetih i ranih šezdesetih godina Bolnica je imala usporen razvoj dijelom i zbog budžetskog finansiranja kada su često nekompetentne osobe odlučivale o visini ulaganja u zdravstvo. Ipak se nešto radilo i išlo naprijed. Pedesetih godina izgrađena je zgrada za stanovanje personala, a njihove su sobe preuređene za bolesničke.

Sagrađena je kuća za upravnika Bolnice, a njegov stan (u objektu Bolnice) preuređen također za bolesničke sobe. Dogradnjom je proširena stara zgrada pa je s jedne strane dobijen (u prizemlju) prostor za bolesničku trpezariju, a s druge strane za dnevni boravak i kino salu.

Na spratu iznad trpezarije je formirana ambulanta, a iznad dnevnog boravka bolesničke sobe. Godine 1959. rekonstruiran je bakteriološki labaratorij i napravljena komora za uzgoj BK na kulturi po Lowensteinu i educirano osoblje za taj rad. Godine 1960. u Bolnici se uvode bronhološke pretrage. Rendgenogrami (pregledni snimci pluća) rade se od samog početka rada Bolnice, a tomogrami kasnih pedesetih kada je nabavljen rendgen aparat "Morava" na kojerh su se, pored standardnih radiografija, mogli raditi i tomogrami.

Zbog velikog pritiska bolesnika koji su čekali za prijem na liječenje, bolesnici nisu primani direktno na osnovu uputnice za bolničko liječenje, nego su pozivani na osnovu tzv. prijedloga za bolničko liječenje. Prijedloge su Bolnici slali antituberkulozni dispanzeri. Prispjele prijedloge Bolnica je razvrstavala u pojedine prioritetne grupe i tako pozivala bolesnike. Iz istih razloga (veliki pritisak bolesnika) broj postelja iz godine u godinu se povećavao. Tako je već 1949. bolnica raspolagala sa 75 kreveta, da bi se do 1955. broj kreveta popeo do iznad 150, a u 1963. godini iznosio je 225.

Do 1963. poboljšana je i kvalifikaciona struktura zaposlenih, pa je 1963. godine Bolnica imala jednog ljekara specijalistu, 2 ljekara na specijalizaciji i 20 ostalih medicinskih radnika.

Već 1963. godine uvodi se kontrolirano uzimanje lijekova. (Bolesnik obavezno uzima lijekove u prisustvu sestre). Ovakav način uzimanja lijekova sigurno je doprinio da rezultati liječenja budu znatno bolji. Nažalost rezultati liječenja se ne mogu upoređivati sa periodom od prije 1963. godine, jer je tek 1963. godine uvedena statistička obrada bolesnika. Po uzoru na Golnik, Kamenicu i Kasindo za svakog bolesnika pri otpustu popunjava se statistički list. Ako je bolesnik u toku godine ležao više puta za statističku obradu koriste se parametri iz posljednjeg boravka. Svi bolesnici otpušteni u jednoj godini statistički se obraduju u narednoj godini. Na osnovu rezultata statističke obrade svake godine su rađeni Izvještaji o radu (Ljetopisi) o rezultatima liječenja i drugim pokazateljima za bolesnike liječene u predhodnoj godini. Statistička obrada bolesnika je rađena sve do 1990. godine.

Ranih šezdesetih godina (s početkom bronholoških pretraga) uvodi se ekološki pregled na malige stanice bronhoaspirata i drugog patološkog materijala. Patološki materijal je upućivan na pregled u patohistološke institute u Sarajevu i Zagrebu.

Adaptacijom barake (bivše upravne zgrade) 1964. godine povećava se posteljni kapacitet za novih 15 kreveta. Tako je formiran mali Pulmološki odjel za bolesnike na ispitivanju.

Od 1963. godine prima se svaki upućeni bolesnik u bolnicu, pa je iskorištenost posteljnog fonda 1963/64. iznosila cea 105% jersu se koristili i pomoćni ležaji. U 1965. godini započinje se sa spirometrijskim pretragama - najprije mala a zatim velika spirometrija. Plinska analiza arterijske krvi radi se od 1970., a od 1974. i pletizmografija.

Stalnim nabavkama nove opreme proširivane su i podizane na viši nivo dijagnostičke pretrage. Nabavljen je novi rendgen aparat Superix 800 plafostat, nova mašina za automatsku obradu filmova, razna suvremena oprema za bakteriološki i biohemijsko-hematološki labaratorij. Rigidni bronhoskop zamijenjen je novim fleksibilnim fiberbronhoskopom. Kupljen je i pušten u rad rendgen aparat Odelka-matic. Nabavljeni su novi trokanalni EKG aparati. Od malog "Iskrinog" spirografa krenulo se u nabavku "Gordathov-og". Nabavljeni su Ergometar, Gas-analizator, Astrup, ABL-1, "Jaeger" Bodi-pletizmograf, Difuzioni test i dr.

Do kraja 1979. godine nikli su novi građevinski i infrastrukturni objekti.

Godine 1971. dovršava se novi objekat (paviljon) za 120 bolesničkih postelja, Ijekarskim sobama, ambulantama, sobama za sestre i sobom za spremačice.

1974. godine dovršen je i pušten u funkciju novi objekat za dijagnostiku i društveni standard bolesnika. U njega su smješteni Rendgen kabinet, Raspiratorni labaratorij, Bronhološki kabinet, EKG kabinet, prijemna kancelarija i prijemna ambulanta, radna soba za direktora, ljekarske sobe, sala za sastanke sa medicinskom dokumentacijom ležećih bolesnika i stručniom bibliotekom. U prizemnoj etaži smješteni su kafe restoran za bolesnike, trpezarija za osoblje i sala za sastanke, koja se otvaranjem harmonika pregrade spajala sa restoranom i pretvarala u ogromnu salu.

Svečanost prilikom otvaranja objekta 1971. godine. Lijevo, prim. dr Ivan Sutalo, a desno, prim. dr Svetislav Teofanović - direktor Zavoda za tuberkulozu BiH, upućuje čestitku za postignute rezultate

Na fotografiji: Svečanost prilikom otvaranja objekta 1971. godine. Lijevo, prim. dr Ivan Sutalo, a desno, prim. dr Svetislav Teofanović - direktor Zavoda za tuberkulozu BiH, upućuje čestitku za postignute rezultate.

Godine 1976. izvršena je kompletna rekonstrukcija stare zgrade Bolnice. Izmjenjene su električna, vodovodna, toplotna, telefonska i signalna instalacija. Spušteni su plafoni u hodnicima, izmjenjen pod, stavljena lamperija i rekonstruirani mokri čvorovi. Nabavljen je novi namještaj za bolesničke sobe i ambulante. Ovim je standard bolesnika znatno unapreden.

U 1979. godini završava se i pušta u funkciju još jedan novi objekat. U prizemlju objekta su opremljeni i otvoreni nova suvremena kuhinja i tri trpezarije za bolesnike. Na spratu je opremljen prostor za pulmološku intezivnu njegu i kinezi terapiju. Nabavljena je i ugrađena moderna oprema za pulmološku intezivnu njegu firme Drager. I ambulanta* za kinezi terapiju opremljena je najsuvremenijom opremom.

Otvaranje novog objekta za dijagnostiku i standard bolesnika 1974. U prvom planu, s lijeva na desno: s. Sahza Menalo, Ivica Blažević, ispred društveno političke zajednice i prim. dr Izet Kreho

Na fotografiji: Otvaranje novog objekta za dijagnostiku i standard bolesnika 1974. U prvom planu, s lijeva na desno: s. Sahza Menalo, Ivica Blažević, ispred društveno političke zajednice i prim. dr Izet Kreho

Puštanjem u rad ovog objekta, Bolnica je dobila novih 30 postelja. Ali, posteljeni fond Bolnice nije se povećao, jer je u isto vrijeme srušen jedan stari neuslovan objekat (stara baraka), tako da je kapacitet Bolnice ostao na dostignutih 480 postelja.

Ove (1979) godine sva nadzemna telefonska i elektroinstalacija ugrađena je pod zemlju. Izvršena je rekonstrukcija parkovskih površina i zasađeno novo ukrasno bilje od strane stručne radne organizacije za hortikulturu. Izgrađena je nova kapija i javna telefonska govornica za mjesne, međumjesne i međunarodne razgovore. Izvršena je rasvjeta kruga Bolnice i renovirane staze i saobraćajnice. Cjelokupan krug Bolnice ograđen je željeznom ogradom. Izgrađeno je veliko parkiralište. Obnovljena je, proširena i snadbjevena zaštitnom ogradom saobraćajnica od magistralne ceste iz grada do ulaza u Bolnicu.   •

Do kraja 1979. godine Bolnica je u potpunosti zaokružila i realizovala potrebe u objektima i optimalnim brojem postelja, a velikim dijelom i u pogledu medicinsko-tehničke opremljenosti.

I u kadrovskom pogledu Bolnica je znatno uznapredovala. Krajem 1979. godine Bolnica je imala: ljekara specijalista pneumoftiziologa 7, ljekara specijalista interne medicine 1, ljekara sekundaraca 3, rendgen tehničara 4, laboranata 13, medicinskih sestara 50.

Za dopunsku specijalističku konzilijarnu službu angažirani su vanjski saradnici: torkokirurg, bronholog, bakteriolog, rendgenolog, kardiolog, patohistolog i stomatolog.

U svojoj unutrašnjoj organizaciji, 1979. Bolnica je imala:

-  odjele za plućnu tuberkulozu

-  odjele za pulmologiju

-  Odsjek za urinarnu tuberkulozu

-  Odjel za intezivnu pulmološku njegu

-  Bakteriološki i kliničko-biohemijski labaratorij sa odsjekom za citologiju

-  Rendgen kabinet

-  Bronhološki kabinet

-  Pulmološko-alergološku ambulantu

-  Internistički kabinet

-  Kabinet za kinezi terapiju

-  Stomatološku ambulantu.

Tridesetu godišnjicu postojanja i rada Bolnica je trebala obilježiti 1978. godine. Zbog nezavršene zgrade za restorane, kuhinju, intezivnu pulmološku njegu i kinezi terapiju (što konačno kompletira Bolnicu), obilježavanje 30. godišnjice je odloženo za 1979. godinu. Tim povodom, svim radnicima koji su ii Bolnici proveli najmanje 15 godina na radu, dodijeljeni su prigodni pokloni. Također, u okviru obilježavanja ovog jubileja, u Bolnici je održan stručni sastanak Pneumo-ftiziološke sekcije Društva ljekara BiH i medicinskih sestara (tehničara) koji rade u pneumoftiziološkoj službi.

Sastanak je održan 28.09.1979. sa ovim temama:

1.1. Šutalo, I. Kreho:

30vgodina postojanja i rada Bolnice za plućne bolesti Travnik Z. I. Sutalo, N. Arnaut, V. Aleksić, I. Kreho, S. Laketić:

Epidemiološka situacija tuberkuloze na području regiona Zenica. 3.1. Šutalo, I. Kreho, N. Arnaut:

Komparacija nekih važnijih parametara epidemiologije tuberkuloze na području regiona Zenica i liječenje bolesnika u Bolnici za plućne bolesti Travnik. '-. S. Laketić:

Epidemiološka situacija tuberkuloze i ostalih plućnih oboljenja u SR BiH.

I, zaključujući ovo poglavlje o razvoju Bolnice, treba reći da su za rezultate koji su postignuti zaslužni svi do tada i tada zaposleni u Bolnici. Isto tako zaslužni su Društveno-politička zajednica, Regionalni SIZ zdravstvenog osiguranja Zenic;;. Republički Zavod za tuberkulozu i SOUR Kombinat "Borac" Travnik. Svi su oni sa svoje strane doprinijeli da se ovakvi uspjesi postignu. Međutim, ipak, moramo izdvojiti dva čovjeka koji su posebno zaslužni i koji zaslužuju posebno priznanje za sve postignuto. To su prim. dr Izet Kreho i prim. dr Ivan Sutalo. Svaki od njih je na svoj način i u svom domenu maksimalno doprinio svim opisanim postignućima. I jedan i drugi su u dva navrata bili upravnici (direktori) Bolnice. Bez njih dvojice ova Bolnica niti bi bila ovakva niti ovolika.

Pored toga, prim. dr Izet Kreho je bio vodeći zagovornik formiranja medicinskog centra u Travniku. Centar je oformljen 1963. godine (u čijem sastavu je bila i Bolnica) i to je prvi medicinski centar u Bosni i Hercegovini, a prim. dr Izet Kreho njegov upravnik.

Prim dr. Ivan Šutalo je iz Kasindola došao u ovu Bolnicu 1963. godine i ostao u njoj sve do svoje smrti 1984. U jednom mandatu je bio predsjednik Poslovodnog odbora RO Medicinski centar Travnik, ali ni u to vrijeme nije prekidao rad u Bolnici.

Treća faza (period 1980-1991) nije bila tako intezivna u razvoju kao predhodna. U ranim osamdesetim realizirana je već planirana, nabavka još jednog rendgen aparat i mašine za automatsko razvijanje filmova. Radi se o Simensovom rendgen aparatu Superix 1000 telestatix sa TV lancem i mašini za razvijanje rendgen filmova italijanske proizvodnje. U drugoj polovici osamdesetih kupljena je još jedna mašina za razvijanje rendgen filmova njemačke proizvodnje. Godine 1991. puštena je u rad bolnička praonica rublja. Smještena je u adaptirani prostor bivše kuhinje u suterenu stare zgrade. Do tada se Bolnica koristila zajedničkom praonicom koja je bila locirana u krugu Opće bolnice. U druge krupnije investicije i nabavke nije se išlo.

U ovom periodu desio se i jedan tužan događaj. Nakon 21 godinu predanog i plodnog rada u ovoj Bolnici, 22. septembra 1984. umro je prim. dr Ivan Šutalo.

Godine 1988. navršilo se 40 godina postojanja i rada Bolnice. Bolnica je tim odom izdala publikaciju "40 godina Bolnice za plućne bolesti Travnik" po ugledu na predhodnu koja je rađena za 30. godišnjicu. Publikacija je sadržavala tabelarni pregled kretanja bolesnika i rezultata liječenja za posljednju dekadu (1978-1988) sa kratkim komentarom. Drugim prigodama ovaj jubilej nije obilježavan.

Što se stručnog medicinskog kadra tiče, 31.12.1991. godine Bolnica je imala 9 ljekara specijalista pneumoftiziologa, 3 ljekara specijalista interne medicine i 68 ostalih medicinskih radnika.

  • Previous
  • Next
  • Stop
  • Play
  • Osnivanje Državne bolnice za TBC
  • Organizacioni oblik bolnice

Zadnje dodano

  • Rekonstruisan laboratorij za dijagnostiku tuberkuloze u Travniku - Photo: K.Kavazović/Dnevni avazU Bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu u Travniku rekonstruisan je laboratorij za dijagnostiku tuberkuloze. Rekonstrukcija je realizovana u sklopu UNDP-ovog projekta „Jačanje DOTS strategije i unapređenje programa brobe protiv tuberkuloze, uključujući i kontrolu pojave sojeva rezistentnih na više lijekova i kontrolu širenja infekcije u BiH." Projekat je realizovan u laboratorijama Bihaću, Foči, Zenici i Travniku i vrijedan je oko 500 hiljada maraka.
  • Incijativa za otvaranje onkološkog odjela -

    Inicijativa za otvaranje onkološkog odjeljenja u TravnikuNažalost, svjesni smo da je broj oboljelih od malignih oboljenja u porastu. Samim tim, veliki broj građana Srednjobosanskog Kantona prosiljen je adekvatnu zdravstvenu pomoć tražiti na području drugih Kantona. Prema riječima dr. Emira Abdulovića, direktora bolnice za plućne bolesti i tuberkulozu Travnik, ova bolnica je pokrenula inicijativu za opremanje i otvaranje onkološkog odjeljenja (odjela).

    "Inicijativa je naišla na podršku, pa se nadamo da će ovo odjeljenje u najskorije vrijeme biti na raspolaganju oboljelim sa područja našeg Kantona, ali i cijele Bosne i Hercegovine."

  • Obnovljen laboratorij -

    Obnovljeni laboratorij bolniceNaš menadžment osigurao je podršku UNDP-a, čijim sredstvima je u cjelosti obnovljen laboratorij bolnice. Našim korisnicima sada smo u mogućnosti ponuditi još bolje usluge.

  • Vanjski saradnici -

    Zbog opsega posla, kao i težine pojedinih slučajeva koristimo i naše cijenjene kolege iz drugih ustanova:

    Prof. dr. Safet Guska, specijalista torakalne hirurgije iz KCU Sarajevo,

    Prim. dr. Aida Tatarević Šuko, specijalista onkolog iz KCU Sarajevo,

    Prof.dr. Muhamed Čurić, spec.medicinske biohemije iz Doma zdravlja Travnik;

    i ostale kolege iz susjednih bolnica.

Rekonstruisan laboratorij za dijagnostiku tuberkuloze u Travniku

Photo: K.Kavazović/Dnevni avazU Bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu u Travniku rekonstruisan je laboratorij za dijagnostiku tuberkuloze. Rekonstrukcija je realizovana u sklopu UNDP-ovog projekta „Jačanje DOTS strategije i unapređenje programa brobe protiv tuberkuloze, uključujući i kontrolu pojave sojeva rezistentnih na više lijekova i kontrolu širenja infekcije u BiH." Projekat je realizovan u laboratorijama Bihaću, Foči, Zenici i Travniku i vrijedan je oko 500 hiljada maraka.

Read Article

Incijativa za otvaranje onkološkog odjela

Inicijativa za otvaranje onkološkog odjeljenja u TravnikuNažalost, svjesni smo da je broj oboljelih od malignih oboljenja u porastu. Samim tim, veliki broj građana Srednjobosanskog Kantona prosiljen je adekvatnu zdravstvenu pomoć tražiti na području drugih Kantona. Prema riječima dr. Emira Abdulovića, direktora bolnice za plućne bolesti i tuberkulozu Travnik, ova bolnica je pokrenula inicijativu za opremanje i otvaranje onkološkog odjeljenja (odjela).

"Inicijativa je naišla na podršku, pa se nadamo da će ovo odjeljenje u najskorije vrijeme biti na raspolaganju oboljelim sa područja našeg Kantona, ali i cijele Bosne i Hercegovine."

Obnovljen laboratorij

Obnovljeni laboratorij bolniceNaš menadžment osigurao je podršku UNDP-a, čijim sredstvima je u cjelosti obnovljen laboratorij bolnice. Našim korisnicima sada smo u mogućnosti ponuditi još bolje usluge.

Read Article

Vanjski saradnici

Zbog opsega posla, kao i težine pojedinih slučajeva koristimo i naše cijenjene kolege iz drugih ustanova:

Prof. dr. Safet Guska, specijalista torakalne hirurgije iz KCU Sarajevo,

Prim. dr. Aida Tatarević Šuko, specijalista onkolog iz KCU Sarajevo,

Prof.dr. Muhamed Čurić, spec.medicinske biohemije iz Doma zdravlja Travnik;

i ostale kolege iz susjednih bolnica.

Ko je Online ?

Trenutno 1 posjetilac na mreži

Prijatelji i sponzori:

Želite li da se Vaš banner postavi ovdje ? Kontaktirajte nas.

Iz Foto-Galerije...